Svaka treća boca vina na policama domaćih trgovina iz uvoza

Voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Darko Cenbauer naglasio je kako je pad proizvodnih resursa danas najveći izazov u vinogradarstvu.  Ističe da konstantan pad vinogradarskih površina traži sinergijsko djelovanje svih aktera uključenih u tu priču, da bi se promijenio taj trend.

Spas primarno vidi u potporama,  što se već radi na razini države, odnosno resornog ministarstva, a želja mu je i zaštita domaće proizvodnje u odnosu na uvoz. 

"Možda i najbitnija stvar je da svatko krene sam od sebe i odluči se za kupovinu hrvatskog vina. Samim time pomoći ćemo oporavku ovog sektora", rekao je Cenbauer.

Upitan jesu li hrvatski vinogradari u mogućnosti koristiti nove skupe tehnologije, kazao je da se 98 posto svih domaćih vinogradara i vinara odnosi na male proizvođače, a da je nova tehnologija financijski zahtjevna. Predlaže da se ti proizvođači okrenu natječajima da pomoću njih dođu do određenih sredstava iz fondova i tako si osiguraju mjesto na tržištu.

Potrebna sustavna promocija vina

Predstavnica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić također je istaknula da pada proizvodnja vina, a uvoz vina stalno raste zbog rastuće potrošnje.  "Izloženi smo velikoj konkurenciji na europskom tržištu", smatra Jurišić, dodavši da unatoč lošim pokazateljima Hrvatska ima svojih prednosti, a to je mozaik četiri vinske regije i veliki broj autohtonih sorti grožđa od kojih se rade vrhunska vina.

Izvoz naših vina, ističe, pokazuje da Hrvatska ima vrlo konkurentna vina. Ukazala je, uz ostalo, na potrebu sustavne promocije vina na nacionalnoj, regionalnim i lokalnim razinama. 

Po njezinim riječima, svaka treća boca vina koja se nalazi na policama domaćih trgovina dolazi iz uvoza uz ostalo i jer naša zemlja nije samodostatna u proizvodnji vina. Stupanj samodostatnosti tog proizvoda iznosi  oko 70 posto. 

Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić ukazao je na problematiku klimatskih promjena, pojavu novih štetnih organizama te brojne administrativne prepreke s kojima se suočavaju vinogradari i vinari.  

Svijet ide prema razdoblju kada će težak ljudski rad u vinogradima postupno zamjenjivati robotika, smatra, no ističe i da će čovjek i dalje ostati u u središtu.  Vezano uz klimatske promjene, naglasio je da će se zbog toga sortiment morati prilagođavati novim uvjetima vegetacijske sezone.  Navodi i da je potrebno prokrčiti stare, zapuštene i napuštene vinograde budući da su oni često izvor zaraze za komercijalne proizvođače.